Anketa

Da li Vam se sviđa novi dizajn stranice?
  Da, dobar je

  Ne, prethodni je bio bolji

  Nisam siguran


Rezultati

O nama


Upravni odbor mjesne obrtne organizacije S.H.O u Koprivnici godine 1929.

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije je izvanstranačka stručno poslovna organizacija obrtnika koja promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtnika Koprivničko-križevačke županije.

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije osnovana je 30.12.1997. godine, a započela je sa radom 01.03.1998. godine. Članovi Obrtničke komore su obrtnici čije je sjedište na području Koprivničko-križevačke županije. U županiji je registrirano oko 1.300 obrtnika, a popis (Obrtni registar) se može vidjeti na web stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr. Članstvo u Komori je obvezno temeljem Zakona o obrtu.

Tijela Komore su:

  • Skupština,
  • Upravni odbor,
  • Nadzorni odbor, a čine ih izabrani obrtnici iz Koprivničko-križevačke županije.
  • Predsjednik
Kroz Komoru su obrtnici prema vrsti djelatnosti organizirani u 8 cehova i to:

1.Ceh frizera i kozmetičara,
predsjednik: Martina Gregur,
članovi Ceha: Sanja Dedić, Natalija Šironja, Marina Ormanec, Jasna Preradović i Ljiljana Petrlić.

2.Ceh građevinskih obrta,
predsjednik: Josip Lončar,
članovi Ceha: Mario Bračko, Nino Treščec, Ivan Konjarek, Đuro Rumenjak i Marijan Hlebić.

3.Ceh za poljodjelstvo,
predsjednik: Stjepan Šalamon,
članovi Ceha: Zlatko Despotušić, Dražen Čorc, Vido Dvorski, Ivica Budrović i Marijan Pandur.

4.Ceh prijevoznika,
v.d. predsjednika: Silvija Porić Smolek,
članovi Ceha: Ivan Gorički, Irena Turbelija, Miljenko Slivarić i Damir Muharić.

5.Ceh proizvodnog obrta,
predsjednik: Ksenija Kolarević,
članovi Ceha: Matija Gašparić, Ivančica Pavešić Šurić, Stjepan Miloš, Dragutin Neduhal i Mato Lončar.

6.Ceh trgovine,
predsjednik: Lidija Sokač-Huten,
članovi Ceha: Darko Pernjak, Romana Glatki, Marina Petrušić, Slavica Vincek, Lidija Sokač-Huten i Nada Stručić.

7.Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika,
predsjednik: Mirjana Šeb-Čižmešija,
članovi Ceha: Krunoslav Lončar, Jasna Kolar, Robert Ferenčić, Tomislav Habek i Marijan Hlebić.

8.Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera,
predsjednik: Marijan Huzjak,
članovi Ceha: Dalibor Mlinarić, Vesna Šubarić Mujkić, Franjo Andrašić, Ivan Nađ i Ivan Konjačić.

U okviru Komore na području bivših općina Koprivnica, Križevci i Đurđevac djeluju 3 Udruženja obrtnika i to:

  • Udruženje obrtnika Koprivnica, Koprivnica, Taraščice 19, Tel. tel. 048/222-394, fax: 048/624-206, e-mail: uokc@kc.t-com.hr
    • Obrtništvo koprivničke Podravine ima tradiciju koja se mjeri stoljećima. Od samih početaka pisane povijesti Koprivnice, dakle od 1272. godine, važnu ulogu u formiranju gradskih funkcija imali su hospitesi ili kraljevski gosti. Bili su to doseljenici iz Češke, Njemačke i Austrije koji su na poziv kraljeva dolazili u ove krajeve kako bi poticali razvoj gospodarstva i to prvenstveno obrta, a potom i trgovine. Učivši od njih s vremenom se razvijalo i domaće obrtništvo. U znamenitoj povelji bana Mikca iz 1338. godine obrtnici se navode kao ugledni muževi grada Koprivnice i članovi Gradskog vijeća. Upravo je uslijed prisustva obrtnika i trgovaca u gradu Koprivnica postala jako gospodarsko središte u srednjovjekovnoj Kraljevini Slavoniji što je rezultiralo dobivanjem titule Slobodnog i kraljevskog grada od kralja Ludovika I. 1356. godine. Za uzvrat, imalo je izaslanstvo koprivničkog gradskog vijeća svakog 1. siječnja u godini nositi kralju u madžarski Višegrad 40 maraka u novcu što je odgovaralo količini 8 kilograma srebra. Ova je pravna povlastica Koprivnicu odredila kao jedan od najvažnijih gradova sjeverne Hrvatske, a što se očitovalo i u posebnom položaju grada na zasjedanjima Hrvatskog Sabora sve do prvih desetljeća XX. stoljeća. Gospodarski napredak grada zamijenila je u 15. stoljeću gospodarska stagnacija. Tijek prve polovice 17. stoljeća donio je Koprivnici prestanak jačih prodora osmanlija/Turaka s istoka i jačanje gospodarskih aktivnosti sa zapada. Od sredine 17. do kraja 18. stoljeća Koprivnica je kraljevskim poveljama dobila pravo održavanja 6 godišnjih sajmova. U isto vrijeme nastalo je u gradu devet cehova iz tridesetak obrta. Posebno su djelovali čizmarski, tkalački, lončarski i klobučarski ceh, dok su ostali bili mješoviti cehovi. Obrtnici su sudjelovali i u kulturnom životu grada pokretanjem Društva trgovačko-obrtničke čitaonice 1869. godine. Cehovi su kao obrtnička udruženja koja su nastala radi promicanja i zaštite interesa određenih obrta ukinuti u Austrougarskoj monarhiji 1872. godine, a u isto vrijeme i u našem gradu. Koprivnički obrtnici od tada se organiziraju u obrtničke zborove, a potom i u obrtničke zadruge kojima su podizali gospodarsku snagu Koprivnice . Upravo zahvaljujući napretku i modernizaciji gospodarstva u kojem su obrtnici bili najvažniji akteri, tijekom 18. stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Bilo je to zlatno stoljeće koprivničkog obrtništva i cehovskih udruženja.
  • Udruženje obrtnika Križevci, Križevci, I.Z.Dijankovečkog 7, tel. i fax: 048/711-716, e-mail: uo-krizevci@kc.t-com.hr
    • POČECI OBRTNIČKE PROIZVODNJE U KRIŽEVCIMA
      Obrtništvo u Križevcima ima dugu tradiciju. Ono je u uskoj vezi s položajem grada u srednjem vijeku kad su Križevci bili centar civilne i vojne uprave i važno trgovačko središte. Iz jedne oporuke pisane 1351. godine posredno saznajemo da je već u to doba bio u Križevcima jedan obrtnik zlatar. Kad je 1405. godine kralj Žigmund dodijelio povlastice Donjem gradu zaključujemo da je taj dio grada bio obrtničko središte. Tada se navode različiti obrtnici koji su morali kraljevim namjesnicima davati po jedan proizvod godišnjem.
      Obrtnici su bili udruženi u cehove. Svaki ceh je morao imati od vladara ili druge vlasti potvrđena pravila. Da su križevački cehovi bili razvijeni govori i podatak kako su 1510. godine majstori zagrebačkog Gradeca za uzor preuzeli pravila križevačkog ceha željezara. Širenje obrtničke djelatnosti pratimo u 17. stoljeću kada su minule turske opasnosti, jačanje trgovine stvorilo potrebu razvoja obrta.
      U 18. stoljeću u Križevcima se osniva prva manufaktura. Naime, barun Ignjat Magdalenić otvara 1755. godine poduzeće za izradu umjetničkih keramičkih peći i suđa kao prvo te vrste u Hrvatskoj. Godinu dana iza toga u Križevcima je podignuta svilarnica. Za ovu tvornicu svile uzgajao se dudov svilac na 100.000 stabala duda u križevačkom kraju.
      U križevačkom Gradskom muzeju jedna soba posvećena je nekadašnjim križevačkim cehovima, a na toj slavnoj tradiciji razvija se današnja obrtnička proizvodnja kao temelj i strategija gospodarske snage ovog grada.
  • Udruženje obrtnika Đurđevac, Đurđevac, Basaričekova 10, tel. i fax: 048/811-136, e-mail: uo-djurdjevac@kc.t-com.hr
    • Obrtništvo (ili točnije: zanatstvo) je djelatnost koja se obavlja vlastitim znanjem i umijećem i osobnim radom. Ako bi se ova definicija prihvatila kao točna, zanatstvo je oduvijek postojalo, jer su se uvijek pojavljivali pojedinci koji su znali nešto napraviti te su to radili i za druge, koji nisu bili obdareni istim umijećem. Ipak, zanatstvo se prije srednjeg vijeka ne može smatrati organiziranom djelatnošću, pa tako ni u našoj zemlji, a još manje na đurđevačkom području, koje se nalazilo u sastavu Vojne krajine. Obrtništvo se tu pojavljivalo samo za potrebe vojske, jer je civilno stanovništvo bilo rijetko. Osnivanjem Đurđevačke pukovnije 1749. počeli su se stvarati uvjeti za povratak civilnog stanovništva, širenje naselje oko tvrđave, i dolazak prvih trgovaca i obrtnika iz zapadnih zemalja. Nakon 1763. godine vojne vlasti su same počele doseljavati obrtnike, a 1771. godine Varaždinski generalat (pod koji je spadao i Đurđevac) izdaje listu cehovskih sloboština. Upravo u to vrijeme osnivaju se prve bratovštine i zadruge obrtnika, u Pitomači 1860, Đurđevcu 1866, Virju 1867, Kloštru Podravskom1890. Vojna vlast trajala je do 6. srpnja 1871, kada se kraljevskim rješenjem uvodi građanska uprava.
      U Spomenici župe đurđevačke 1z 1833. spominje se cehmešter (poglavar) ondašnjeg obrtničkog ceha Matija Leščan, koji je na cehovski račun dao podići kip Sv. Ivana Nepomuka. To je valjani razlog da se vjeruje kako je Đurđevac i prije toga vremena bio obrtničko središte, naročito što u daljnjem tekstu Župne spomenice stoji da je u Đurđevcu bilo mnogo obrtnika, tako da su se udružili u tri ceha. Godine 1862. u Pitomači je osnovana Obrtnička zadruga, prije čijeg su se osnivanja pitomački obrtnici sporazumno odvojili od đurđevačke zadruge, dobivši svoj dio od 240 forinti. Sve ovo navodi na pobijanje bilo kakve sumnje o postojanju obrtničkog udruženja u Đurđevcu u to vrijeme, ali se točna godina njegova osnivanja i vrijeme trajanja ne mogu odrediti zbog nepostojanja vjerodostojnih isprava.
      Prema najstarijim poznatim sačuvanim dokumentima, Prva obrtna zadruga u Đurđevcu osnovana je 6. rujna 1866. Prvi načelnik (predsjednik) zadruge bio je kovač Luka Turković, podnačelnik stolar Mihael Vavrecky, perovođa (pisar) zadružnih knjiga Milan Zobunđija, a 1866. godine imala je 90 članova, od kojih 27 iz Đurđevca, dok su ostali bili iz Kalinovca, Ferdinandovca, Virja, Peteranca, Prugovca, Čepelovca, Molvi, Ždale, Šemovaca, Velikog Trojstva, Maglenče, Trojstvenog Markovca, Patkovca, Sigeca, Gole, Hlebina, Gotalova, Drnja i Torčeca.. Najviše je bilo kovača, stolara, kolara i bačvara, te po koji remenar i bravar.
      Načelnici Prve obrtne zadruge su bili, između ostalih: Luka Turković (1866-1872), Mathias Premac (1872-1875) i Martin Raptavi (1875-1878).
      Tokom devetnaestog i dvadesetog stoljeća mnogo je elemenata utjecalo na oblike udruživanja zanatlija, te bi ovdje bilo nemoguće opisati ukratko sve mijene u tom procesu. Spomenimo onda samo zadnju fazu, odnosno izvorište današnjeg Udruženja obrtnika. Za obrtništvo je bila presudna godina 1967. kada je Zakon o udruživanju zanatlija omogućio klubovima promjenu imena u udruženje zanatlija i intenzivnije međusobno povezivanje. U Velikoj kraj Požege, 1. listopada 1967. održano je savjetovanje klubova samostalnih obrtnika, na kome su osim predstavnika Slavonije bili i predstavnici privrednih komora čitave sjeverne Hrvatske. Na ovom savjetovanju progovorilo se o problematici obrtnika, nakon čega se obrtnici, radi ulaganja u poboljšanje poslovanja, počinju oslobađati poreza, a porez se odmjeruje primjerenije. Upravo te godine osnovano je i Udruženje zanatlija Đurđevac u koje se od 700 zanatskih radnji učlanilo oko 70 članova. Predsjednik Upravnog odbora bio je Stanko Spitek (strojobravar iz Klošta Podravskom), predsjednik Udruženja Martin Đerđi (strojobravar iz Đurđevca), tajnik Ivan Šegrt iz Đurđevca, a predsjednik nadzornog odbora Ivan Benić (fotograf iz Đurđevca). Kako je u Đurđevcu, upravo zalaganjem obrtnika (Dragutin Židovec, Stjepan Dolenčić, Miroslav Weiner i drugi), još 1925. pokrenuta inicijativa za gradnju društvenog doma, jasno je da je i prije najnovijeg vremena obrtništvo u Đurđevcu bila ključna privredna snaga. Knjiga komorskog doprinosa iz 1956-1958 pokazuje, da je tada na đurđevačkom području bilo registrirano 747 obrtnika.Na žalost, zbog teških ekonomskih prilika, gradnjom doma se na već tokom drugog svjetskog rata postavljenim temeljima nastavilo tek 1953. godine. Velikom naporima političke vlasti i radom obrtnika i naučnika, dom se privodi korištenju tek 1966. godine, pa tako novoosnovano Udruženje zanatlija Đurđevac nalazi svoj smještaj odmah po osnutku.
      Velika promjena nastala je osamostaljenjem Hrvatske, a 1. srpnja 1994 održana je Obnoviteljska skupština HOK-a, posljedica čega je došlo do formiranje komorskog sustava. Nakon nekoliko promjena nazivlja, đurđevačko udruženje nosi današnji naziv.
      Autor teksta: Josip Pleadin

Predsjednik Komore:

  • Zvonko Pecikozić

Gospodin Zvonko Pecikozić registrirao je obrt 01.05.1978. godine te 29 godina neprekidno obavlja građevinsku djelatnost. Obrt se neprekidno razvija tako da je od početka kada je vlasnik sam obavljao djelatnost, izrastao u uglednu obrtničku radnju sa 12 stalno zaposlenih radnika. Obrt pod nazivom «Zid» iz Đurđevca, Eugena Kumičića 7, bavi se završnim radovima u građevinarstvu: bojanjem objekata niskogradnje, unutrašnjem i vanjskim bojanjem zgrada, postavljanjem podnih i zidnih obloga.
Gospodin Zvonko Pecikozić bio je predsjednik Udruženja obrtnika Đurđevac u mandatnom razdoblju 1990-1998. godine.
Angažiran je u osnivanju Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije te je Podpredsjednik u mandatnom razdoblju 1998-2001. godine. U tom razdoblju bio je i član Skupštine Hrvatske obrtničke komore.
Gospodin Zvonko Pecikozić bio je Predsjednik Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije u mandatnom razdoblju 2001-2006. godine, te je ponovno izabran za Predsjednika Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije za mandatno razdoblje 2006-2010. g. Član je Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i član Odbora za informiranje Hrvatske obrtničke komore.
Pod njegovim vodstvom Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije dobila je nagradu Koprivničko-križevačke županije za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije.
Pored obavljanja registrirane djelatnosti gospodin Zvonko Pecikozić ima licenciranu radionicu u kojoj je do sada školovanje završilo preko 20 naučnika u dvojnom sustavu obrazovanja, od kojih je 6 zaposlio u svojoj radionici.
Za svoj doprinos razvoju obrtništva i ukupnog komorskog sustava dobitnik je prestižnog priznanja Hrvatske obrtničke komore «Zlatne ruke» za 2007. godinu.

Potpredsjednik Komore:

  • Irena Kovačić

Članovi upravnog odbora:

  • Irena Kovačić
  • Darko Frankol
  • Jasna Preradović
  • Dragutin Neduhal
  • Damir Golubić
  • Franjo Andrašić
  • Marija Posavec

Članovi nadozornog odbora:

  • Marijan Huzjak
  • Ivana Sović
  • Damir Vincek

Članovi skupštine:

  • Irena Kovačić
  • Darko Frankol
  • Zoran Pehnec
  • Zoran Ferčec
  • Željko Panić
  • Tatjana Balog
  • Marija Posavec
  • Jasna Preradović
  • Marijan Huzjak
  • Nada Stručić
  • Dragutin Neduhal
  • Lidija Sokač-Huten
  • Damir Golubić
  • Zvonko Pecikozić
  • Franjo Andrašić
  • Stjepan Miloš
  • Ivan Konjarek

Stručna služba:

Koristite nas za:

  • savjete (kod otvaranja obrta, radnih odnosa, poreza, školovanja i sl.)
  • polaganje ispita (majstorskih, o stručnoj osposobljenosti)
  • zastupanje i predstavljanje (prema tijelima vlasti)
  • poticaje i promidžbu (na sajmovima, u katalozima)
  • informiranje (o aktualnostima u obrtništvu)
  • zaštitu (dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala)

Zadaće Komore:

  • zastupa interese članova Komore pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • sudjeluje u davanju usluga, promotivnim aktivnostima proizvoda i usluga, organizacijom sajmova, izložaba i poslovnih kontakata;
  • potiče razvojno-istraživački i inventivni rad,
  • zastupa interese članova pri utvrđivanju mjera gospodarske politike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • radi na određivanju zajedničkih ciljeva, zadaća i prioriteta razvoja obrtničkih i gospodarskih djelatnosti;
  • promiče obrtništvo i malo poduzetništvo;
  • promiče organizira i sudjeluje u obrazovanju za obrtništvo, dopunskoj izobrazbi kadrova;
  • predlaže članove komisije za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti, te članove Komisije za izdavanje dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja;
  • prati i analizira gospodarsku politiku i njezino djelovanje na razvoj obrtništva i malog poduzetništva;
  • prikuplja podatke za potrebe informatičkog sustava Komore i o drugim pitanjima iz svog djelokruga
  • daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju udruženja obrtnika i obrta;
  • daje pismeno mišljenje Hrvatskoj obrtničkoj komori o usklađenosti statuta udruženja obrtnika sa Statutom HOK-e;
  • upućuje stručna mišljenja i prijedloge jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Hrvatskoj obrtničkoj komori o potrebama obrtnika i poduzetnika;
  • pomaže članovima u pretvorbi vlasništva, te uspostavi projekata razvoja i drugih poduzetničkih inicijativa;
  • pomaže u izboru i ponudi potrebnih stručnih kadrova;
  • potiče zajedničke projekte promicanja rada i poslovanja članova;
  • vodi registar udruženja obrtnika;
  • koordinira i prati rad udruženja obrtnika, a ako ne funkcioniraju njegova tijela dužna je pokrenuti postupak za organiziranje rada udruženja obrtnika;
  • obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općima aktima;
  • područna obrtnička komora dužna je provoditi odluke HOK-a.