h1

Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu kojima se mijenjaju pojedina pravila vezana uz poslovanje obrta, nastavak rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu, obiteljski obrt, nasljeđivanje obrta, komorski doprinos te obrazovanje za obrtnička zanimanja. Novi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine. 

Izmjenama se nastoji pojednostaviti poslovanje obrtnika i prilagoditi zakonski okvir stvarnim potrebama obrtništva. Među važnijim novostima su mogućnost nastavka obavljanja obrta uz ostvarivanje prava na mirovinu, uvođenje instituta obiteljskog obrta, jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika te smanjenje komorskog doprinosa.

Obrtnici će moći nastaviti raditi uz mirovinu

Jedna od važnijih promjena odnosi se na obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na mirovinu žele nastaviti poslovati.

Novi Zakon omogućuje nastavak obavljanja registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje. Time se obrtnicima omogućuje da i nakon odlaska u mirovinu zadrže svoj obrt i nastave biti aktivni na tržištu. 

Uvodi se obiteljski obrt

Po prvi put se Zakonom izrijekom uređuje obiteljski obrt. Riječ je o obrtu u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

Na ovaj se način zakonski uređuje oblik poslovanja koji je već prisutan u brojnim obrtničkim obiteljima, osobito tamo gdje članovi obitelji svakodnevno sudjeluju u poslovanju, a znanje i iskustvo postupno se prenose na sljedeću generaciju. 

Lakši nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Izmjene donose i rješenja kojima se olakšava očuvanje kontinuiteta obrta nakon smrti vlasnika.

Nasljednicima se omogućuje jednostavniji nastavak poslovanja, a u određenim situacijama predviđeni su i prijelazni modeli za ispunjavanje posebnih stručnih uvjeta. Za nasljednike koji preuzimaju vezani obrt, a imaju odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje, predviđena je mogućnost nastavka vođenja obrta uz obvezu polaganja odgovarajućeg majstorskog ispita u roku od tri godine. 

Cilj je omogućiti da obrt nastavi poslovati i tijekom razdoblja u kojem se uređuje njegovo nasljeđivanje i stjecanje potrebnih kvalifikacija, umjesto da zbog administrativnih i stručnih uvjeta dođe do prekida poslovanja.

Manji komorski doprinos

Za obrtnike dolazi i konkretno financijsko rasterećenje. Zakonom se najviša stopa komorskog doprinosa smanjuje s dosadašnjih 2 posto na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka.

Smanjenje stope znači i niži mjesečni iznos komorskog doprinosa za obrtnike, dok se istodobno zadržava sustav kroz koji Hrvatska obrtnička komora i njezine članice pružaju obrtnicima stručnu i pravnu pomoć, informiranje, savjetovanje, edukacije te zastupanje interesa obrtništva.

Jednostavnije poslovanje izdvojenih pogona

Izmjenama se preciznije uređuju i obveze vezane uz izdvojene pogone. Za određene vrste pogona, poput skladišta i samoposlužnih aparata, predviđaju se iznimke od obveze imenovanja poslovođe.

Posebno je značajno rješenje za samoposlužne aparate koji se mogu nalaziti na većem broju lokacija, čime se smanjuje administrativno opterećenje obrtnika koji posluju na takav način.

Ujedno se pri upisu obrta u Obrtni registar uvodi obveza navođenja adrese elektroničke pošte, čime se stvaraju uvjeti za jednostavniju i izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.

Promjene u obrazovanju za obrtnička zanimanja

Zakon donosi novosti i u području strukovnog obrazovanja, naukovanja te naučničkih i majstorskih ispita.

Uređuje se podjela nadležnosti u vezi s ugovorima o naukovanju – evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će verifikacija ugovora biti u nadležnosti Hrvatske obrtničke komore.

Nadalje, predviđeno je provođenje naučničkog ispita pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a dodatno se uređuju i pitanja vezana uz osiguravanje mjesta za naukovanje.

Izmjenama se omogućuje i osnivanje majstorskih škola ne samo od strane HOK-a, već i od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih i fizičkih osoba, što otvara prostor za daljnji razvoj sustava obrazovanja odraslih i usavršavanja obrtnika. 

HOK nastavlja zagovarati dodatna rješenja

Donesene izmjene predstavljaju važan korak u prilagodbi Zakona o obrtu potrebama suvremenog poslovanja, no dio zahtjeva obrtništva još nije obuhvaćen novim zakonskim rješenjima.

Među njima je i mogućnost rada nedjeljom za male obiteljske obrte u trgovini u situacijama kada posao obavljaju isključivo obrtnik i članovi njegova obiteljskog kućanstva. Hrvatska obrtnička komora najavila je da će i dalje raditi na rješavanju tog pitanja.

Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine, a njegove će se odredbe postupno odraziti na različite segmente poslovanja obrtnika – od svakodnevnog rada i administrativnih obveza do mirovinskog statusa, prijenosa obrta na sljedeću generaciju i obrazovanja budućih obrtnika.