RADNI SASTANAK PREDSTAVNIKA OBRTNIČKE KOMORE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE I INSPEKCIJSKIH SLUŽBI - Obrtnička Komora Koprivničko-križevačke županije
Disable Preloader

Novosti

U prostorijama Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije održan je sastanak na kojem su bili nazočni predstavnici Porezne uprave, Carine, Inspekcije rada (zaštita na radu i radni odnosi), predstavnici Komore i Udruženja obrtnika te predsjednici Cehova Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije. Tema radnog sastanka bila je aktualna problematika vezana uz rad obrtnika po strukama te zajednička suradnja Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije i nadležnih inspekcijskih službi.

U raspravi je zaključeno da obrtnici imaju dosta problema u poslovanju koji su proizišli iz „šume“ propisa koji reguliraju poslovanje obrtnika. Isto tako često postoje nedoumice u pojedinim propisima kako ih primijeniti. Poseban naglasak je stavljen na neregistrirano obavljanje djelatnosti koje je uzelo prevelikog maha i koje ugrožava normalan rad obrtnika. Obrtnici su postavljali brojna pitanja oko nekih nedoumica, a nadležni inspektori odgovarali na njih.

Jednoglasno je zaključeno da je ovaj sastanak opravdao svoj cilj i da postoje brojne teme oko kojih je potrebno razgovarati. Isto tako zaključeno je da se i ubuduće na ovaj način treba preventivno djelovati i da je moguće savjetovanje sa inspekcijskim službama uvijek, osim što nije moguće savjetovanje kada je u tijeku postupak nadzora nad nekim poslovanjem. Dogovorena je institucionalna suradnja Obrtničke komore i nadležnih inspekcija na brojnim područjima, a posebno na suzbijanju neregistriranog obavljanja djelatnosti. Zatraženo je od predsjednika Cehova da pozovu svoje članove da Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke županije dostavljaju što preciznije podatke o onima koji obavljaju neregistriranu djelatnost. Obrtnička komora će kao institucija djelovati prema nadležnim inspekcijama za pokretanje postupka nadzora. Zaključeno je da će se u suradnji sa inspekcijama organizirati predstavljanje novih propisa (koji se prečesto mijenjaju), a kao dobar primjer navedena je takva suradnja s Poreznom upravom.

Na kraju je zaključeno da se ovakvi sastanci organiziraju kontinuirano kako bi djelovali preventivno te da se vidi da inspekcije nisu samo represivni aparat nego i edukativni, naravno kada to pravila službe dopuštaju.

Raspravljano je o slijedećim temama:

Prema Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14. i 43/15.) vezano uz obavezu poslodavca koji zapošljava do 49 radnika poslove zaštite na radu mora obavljati najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja. Ispit za stručnjaka zaštite na radu polaže se u Ministarstvu rada. Uvjet je završena srednja stručna sprema. Izmjene navedenog Pravilnika izazvale su negodovanje poslodavaca i potaknule inicijativu za njegovom izmjenom. Prema Zakonu o zaštiti na radu obavezna je izrada procjene rizika na radu. Novu procjenu rizika ne treba raditi ukoliko još vrijedi procjena opasnosti na radnom mjestu. Uz navedene procjene na mjestu rada mora biti dostupna: uputa za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljanju, pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša. Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati sam ili njegov ovlaštenik ako je položio majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja u kojem je bila obuhvaćena zaštita na radu.

Za vlasnika obrta i članove kućanstva koji mu pomažu u obavljanju obrta i dalje nema obveze vođenja evidencije radnog vremena, osim za članove kućanstva koji su kod obrtnika zaposleni kao radnici temeljem ugovora o radu. I nadalje je ostala obveza vođenja evidencije učenika na praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja, kao i za osobe na stručnom osposobljavanju. Sezonski radnici u poljoprivredi mogu raditi 90 dana u godini i za njih ne treba voditi evidenciju o radnom vremenu. Traženi podaci se moraju upisati na kraju radnog dana.

Radnog vremena striktno se moraju pridržavati ugostitelji. Ostale djelatnosti mogu skratiti ili produžiti radno vrijeme, uz obavezu stavljanja pisane obavijesti i izdavanja računa. Što se tiče godišnjeg odmora zaposlenika, poslodavac mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora dva tjedna u komadu. Radnik može dati pisanu izjavu da će koristiti godišnji odmor u kraćem vremenskom periodu i to u dogovoru s poslodavcem.

U slučaju potrebe za alkotestiranjem poslodavac mora donijeti interni akt, imenovati osobu za provođenje postupka alkotestiranja, a radnici moraju biti obavješteni o provođenju testiranja.






Natrag
scroll to top