h1

PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja u sklopu provođenja projekta „ATM FOR SME´S-Pristup mikrofinanciranju za malo i srednje poduzetništvo održala je 08.veljače 2017.g. drugi sastanak lokalnih dionika.

Riječ je o projektu vrijednom 1,622 mil. EUR odobrenom u okviru programa suradnje INTERREG EUROPE u trajanju od pet godina, a financiran je od strane Europskog fonda za regionalni razvoj. Vodeći partner je Fejér Enterprise Agency iz Mađarske, uz kojeg u projektu sudjeluje još 9 partnera iz 8 europskih država. Temeljni cilj projekta je potpora razmjeni iskustava i najboljih praksi između nacionalnih/regionalnih/lokalnih dionika koji kreiraju i provode programe i mjere mikrofinanciranja poduzetnika (Više na: http://www.pora.com.hr/projekti/2016-06-10-12-41-24/atm-for-smes ).

Gđa. Tihana Kraljić, Voditeljica za regionalni razvoj i strateško planiranje iz PORE, uz uvodne riječi o mikrofinanciranju prenjela je iskustva i primjere najboljih praksi sa studijskog putovanja u sklopu projekta iz Njemačke. Naglasila je koliko je važna uloga lokalne samouprave kod financiranja mikrokreditima te da su upravo lokalni dionici bitni za osvježavanje komunikacije sa poduzetnicima. Nakon nje, gđa. Jasminka Keser iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, nadovezala se i istaknula da je gorući problem nedostatak umreženosti između lokalne i državne razine. Prvi problem poduzetništva posebice je upravo nedostatak kapitala za redovito poslovanje. Između institucija nedostaje međusobne koordinacije te ne postoji nacionalni program koji bi utjecao na poboljšanje trenutne slike poduzetništva. Ksenija Wasserbauer iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava predstavila je ukratko u čemu se društveno poduzetništvo razlikuje od „klasičnog“ poduzetništva. Istaknula je da je njegova osnovna svrha detektirati problem lokalne zajednice i utjecati na njega, a da pri tome profitabilnost nije osnovni cilj već reinvestiranje dobiti u poslovanje. Također je iznjela planove i nove modele koje će Ministarstvo provoditi. Gosp. Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje govorio je o potencijalu modela mikrofinanciranja. Naglasio je kako Etičke banke u Europi ostvaruju dobre rezultate i stabilno posluju  te da i u Hrvatskoj postoji potencijal za ovaj model posebice kod programa ruralnog razvoja čiji je fokus na lokalnoj zajednici. Sastanak je završen raspravom svih sudionika.

Ukratko, najveći problem Hrvatske je veliki udio stranih banaka koji je veći od 90% i njegova profitna usmjerenost te nebriga za društvenu odgovornost. Iako se u novije vrijeme može primjetiti pokretanje raznih inicijativa kojima se gradi imidž i potiču održivost, danas uz asimetriju informacija, asimetrija znanja je najveći problem bankarskog financijskog sektora. Često se miješaju marketinški ciljevi s društvenom odgovornošću, a u Hrvatskoj glavni uzrok rasta zajmova jest rast siromaštva na koji je utjecala i kriza. Nedostaju poticaji od zakonskih regulatora, nedovoljno su uključene institucije, kućanstva su needucirana i nesposobna samostalno donositi financijske odluke te općenito vlada nedovoljno financijsko obrazovanje. Zbog toga je potrebna uloga države uz suradnju zainteresirane javnosti. Mora se više raditi na umreženosti te oformiti platforme putem kojih možemo širiti postojeće znanje. Etičke banke i modeli održivih financija, poput modela mikrofinanciranja o kojem se raspravljalo na ovom sastanku, u svijetu su zabilježili rast jer se promijenila svijest investitora nakon posljednje globalne financijske krize. Postalo je evidentno da postojeći modeli nisu održivi i da je nužno krenuti od lokalne razine. U obzir se počeo uzimati dugoročni povrat za cijelo društvo, a ne samo kratkoročni ciljevi npr.generiranje profita. Pohvalno je što se kod nas oformila Zadruga za etično financiranje i nadamo se da se prošli problemi iz doba naših triju štedno-kreditnih zadruga neće ponoviti. Prisjetimo se,  one su provodile mikrofinanciranje, ali skrenule u „krivi zavoj“, a njihovi neadekvatno formirani proizvodi- mikrokrediti za poduzetnike nisu zaživjeli u punom sjaju. U nadi da će mikrofinanciranje postati pristupačnije za malo i srednje poduzetništvo te da će se uključiti cijelo društvo i da će se postići umreženost trebalo bi poraditi na sljedećem: pojednostaviti financijske proizvode, smanjiti regulaciju te ubrzati rokove da administracija ne bude kočnica za rast.  Mikrofinanciranje treba postati objektivnije i transparentnije i u konačnici  uvažavati dugoročne interese ljudi/poduzetnika. Pri tome zakonodavstvo ne smije biti limitirajuće i stvarati barijere, a prioritet mora biti na održivom razvoju. Veselimo se što je PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja dio jednog ovakvog projekta i što je naša Županija voljna razmatrati o novim društvenim i tehnološkim inovacijama jer samo tako možemo poboljšati trenutnu situaciju u gospodarstvu.